Lab za matične stanice

lab-za-maticne-stanice

Laboratorij za matične stanice provodi istraživanja temeljena na regenerativnom potencijalu matičnih stanica. Idući u korak s brzim razvojem ovog novonastalog biomedicinskog područja, Laboratorij je uspostavio postupke izolacije stanica iz različitih izvora: u radu se koriste živčane matične stanice podrijetla telencefalona mišjeg zametka, mezenhimske matične stanice podrijetla koštane srži miša, te matične stanica iz subventrikularne zone i hipokampusa odraslih miševa. Istovremeno se razvijaju protokoli uzgoja ljudskih stanica podrijetla pulpe zuba i njušne sluznice te ljudskih induciranih pluripotentnih matičnih stanica. Osnovni smjerovi istraživanja obuhvaćaju in vitro i in vivo analize. In vitro analizama se proučava diferencijacijski i regenerativni potencijal stanica u ovisnosti od egzogenih čimbenika (npr. in vitro model ishemije, ko-kultivacije), opažena se svojstva modificiraju transfekcijom – genetskim manipulacijama, te uzgojem stanica uz potporu biomaterijala (npr. alginat, biopolimeri). Jedan od osnovnih smjerova in vivo istraživanja je analiza regenerativnog potencijala matičnih stanica transplantiranih u mozak miša zahvaćen ishemijskim moždanim udarom. Koristeći brojne egzogene (razni stanični označivači, nanočestice) i endogene biljege (genetski modificirane stanice označene flourescentnim bojama) Laboratorij se specijalizirao za praćenje sudbine stanica nakon transplantacije.

Zelena flourescencija

Zelena flourescencija

Diferencijacija živčanih matičnih stanica

Diferencijacija živčanih matičnih stanica

Diferencijacija živčanih matičnih stanica u kulturi nakon 6 dana: Crveni signal odgovara biljegu neurona MAP2. Zeleni signal otkriva sub-populaciju zrelih neurona prepoznatih pomoću konstrukta Thy1-YFP koji se aktivira samo u krajnje diferenciranim stanicama.

Zelena flourescencija odgovara astrocitnom biljegu GFAP koji otkriva oštru granicu između zdravog tkiva i dijela motoričke kore mozga miša zahvaćene moždanim udarom. Crveni signal pokazuje živčane matične stanice koje nakon transplantacije migriraju i nakupljaju se u području tkivnog defekta.

Korištenjem različitih staničnih linija se mogu prepoznati: stupanj diferencijacije (npr. nestin-GFP za prepoznavanje multipotentnih matičnih stanica ili Thy1-YFP za prepoznavanje zrelih neurona) ili ključna zbivanja, kao što je aksonogeneza (Gap43-GFP). Korištenjem visoko specifičnih uređaja za transfekciju matičnih stanica (Magnefect Nano II, Nanotherics) ili uređaja za praćenje stanica (bioluminiscencija IVIS Spectrum, Perkin Elmer; magnetna rezonancija BIOSPEC 70/20 7T, Bruker) u kombinaciji s cijelom baterijom uspostavljenih morfoloških i analiza zdravstvenog statusa (morfologija i histologija, testovi zdravstvenog statusa eksperimentalnih životinja) Laboratorij istražuje biologiju matičnih stanica i njihove učinke na eksperimentalne modele neuroloških bolesti.

Temeljem brojnih međunarodnih suradnji sa centrima koji provode translaciju bazičnih rezultata u kliničke studije na pacijentima, Laboratorij tako sudjeluje u razvoju i unaprjeđenju tehnologije matičnih stanica u svrhu terapije ishemijskih i neurodegenerativnih bolesti živčanog sustava. U periodu od 2009 do 2015. članovi Laboratorija su bili koordinatori brojnih projekata (EU FP7 Regpot, HRZZ, MZOŠ, UKF, Adris, Bilateralni projekti sa Švedskom, Austrijom i Njemačkom), te je u istom periodu objavljeno 12 CC publikacija s tematikom matičnih stanica.

Tags

top