Lab za matične stanice
Laboratorij za matične stanice provodi istraživanja temeljena na regenerativnom potencijalu matičnih stanica. Idući u korak s brzim razvojem ovog novonastalog biomedicinskog područja, Laboratorij je uspostavio postupke izolacije stanica iz različitih izvora: u radu se koriste živčane matične stanice podrijetla telencefalona mišjeg zametka, mezenhimske matične stanice podrijetla koštane srži miša, te matične stanica iz subventrikularne zone i hipokampusa odraslih miševa. Istovremeno se razvijaju protokoli uzgoja ljudskih stanica podrijetla pulpe zuba i njušne sluznice te ljudskih induciranih pluripotentnih matičnih stanica. Osnovni smjerovi istraživanja obuhvaćaju in vitro i in vivo analize. In vitro analizama se proučava diferencijacijski i regenerativni potencijal stanica u ovisnosti od egzogenih čimbenika (npr. in vitro model ishemije, ko-kultivacije), opažena se svojstva modificiraju transfekcijom – genetskim manipulacijama, te uzgojem stanica uz potporu biomaterijala (npr. alginat, biopolimeri). Jedan od osnovnih smjerova in vivo istraživanja je analiza regenerativnog potencijala matičnih stanica transplantiranih u mozak miša zahvaćen ishemijskim moždanim udarom. Koristeći brojne egzogene (razni stanični označivači, nanočestice) i endogene biljege (genetski modificirane stanice označene flourescentnim bojama) Laboratorij se specijalizirao za praćenje sudbine stanica nakon transplantacije.
Diferencijacija živčanih matičnih stanica u kulturi nakon 6 dana: Crveni signal odgovara biljegu neurona MAP2. Zeleni signal otkriva sub-populaciju zrelih neurona prepoznatih pomoću konstrukta Thy1-YFP koji se aktivira samo u krajnje diferenciranim stanicama.Zelena flourescencija odgovara astrocitnom biljegu GFAP koji otkriva oštru granicu između zdravog tkiva i dijela motoričke kore mozga miša zahvaćene moždanim udarom. Crveni signal pokazuje živčane matične stanice koje nakon transplantacije migriraju i nakupljaju se u području tkivnog defekta.
Korištenjem različitih staničnih linija se mogu prepoznati: stupanj diferencijacije (npr. nestin-GFP za prepoznavanje multipotentnih matičnih stanica ili Thy1-YFP za prepoznavanje zrelih neurona) ili ključna zbivanja, kao što je aksonogeneza (Gap43-GFP). Korištenjem visoko specifičnih uređaja za transfekciju matičnih stanica (Magnefect Nano II, Nanotherics) ili uređaja za praćenje stanica (bioluminiscencija IVIS Spectrum, Perkin Elmer; magnetna rezonancija BIOSPEC 70/20 7T, Bruker) u kombinaciji s cijelom baterijom uspostavljenih morfoloških i analiza zdravstvenog statusa (morfologija i histologija, testovi zdravstvenog statusa eksperimentalnih životinja) Laboratorij istražuje biologiju matičnih stanica i njihove učinke na eksperimentalne modele neuroloških bolesti.
Temeljem brojnih međunarodnih suradnji sa centrima koji provode translaciju bazičnih rezultata u kliničke studije na pacijentima, Laboratorij tako sudjeluje u razvoju i unaprjeđenju tehnologije matičnih stanica u svrhu terapije ishemijskih i neurodegenerativnih bolesti živčanog sustava. U periodu od 2009 do 2015. članovi Laboratorija su bili koordinatori brojnih projekata (EU FP7 Regpot, HRZZ, MZOŠ, UKF, Adris, Bilateralni projekti sa Švedskom, Austrijom i Njemačkom), te je u istom periodu objavljeno 12 CC publikacija s tematikom matičnih stanica.